Vegetarijanstvo (лат. vegetus - živ, krepak, čio; лат. vegetatio - biljke, rastinje) je način ishrane koji se satoji od namirnica biljnog porekla, eventualno mlečnih proizvoda i jaja, ali bez životinjskog mesa. Svojim poznatim sloganom “meso je ubistvo” (енгл. meat is murder) vegetarijanci žele da naglase da njihova ishrana ne počiva na ubijanju životinja.
Vegetarijanstvo kroz istoriju
Najstariji zapisi o vegetarijanstvu kao načinu ishrane i vegetarijanstvu kao filozofiji života, sežu u Indiju pre nekoliko hiljada godina. Kao i danas, tamo je vegetarijanstvo smatrano ne samo načinom života, već i duhovnom praksom nenasilja ("ahimsa").
Na prostoru Evrope, vegetarijanstvo se prvo pominje kod grčkih filozofa, prvenstveno kod Pitagore, po kojem je donedavno ovej način ishrane nazivan "pitagorejskom ishranom"
Osim Pitagore, ovakav način ishrane su zagovarali i ostali antički mislioci poput Sokrata, Platona, Aristotela, Epikura, Diogena...
Ovaj način ishrane su praktikovale i mnoge verske zajednice, pa se tako navodi i da su sam Isus Hrist, kao i njegovi sledbenici- bili, kako mi to danas kažemo, "vegetarijanci". O dokazima o tome, biće reči nešto kasnije.
Tek u XVIII veku, sa napretkom nauke i slobodne misli, dolazi do podizanja svesti o značaju ovakvog načina ishrane, kao i dobrobiti po zdravlje ljudi.
1847. godine u Engleskoj se formira prvo društvo vegetarijanaca "Vegetarian Society".
Broj vegetarijanaca se svakodnevno povećava, a razlog tome je taj što ljudi postaju svesniji mnogobrojnih prednosti ovakvog načina života.
Нема коментара:
Постави коментар